Većina ljudi koji danas krstare Internetom sebe će okarakterizirati ekološki svjesnim. Uostalom to je i logično - informatičko društvo stoji nasuprot starim idealima industrijskog društva: tvornicama visokih dimnjaka koji izbacuju kilometarske pruge dima, dok unutra radnici znojavih lica izlijevaju potoke sirovog željeza, kao na posterima iz ranog doba socijalističke izgradnje…
Informatičko društvo ne nastupa agresivno, nadmoćno prema okolišu, već pokušava pronaći nove oblike suživota i smanjiti svoj štetni utjecaj: priča o zračenjima dovela je do toga da oznaka low radiation postane uobičajeni sastojak svakog monitora, a žućkasta boja uputstva matične ploče ukazuje da je rađena od starog, recikliranog papira. Razni EPA, Green PC ili Power Management pomažu u dva smjera: produžavaju vijek opreme te štede struju, što znači manji račun za korisnika i manje zagađenje za Planet!
Najkraće, ekologija je in, suživot s prirodnom okolinom naša budućnost i realnost (inače neće biti ni nas ni okoliša), pa je i logično da i Internet prati ovaj trend!
Dobro mjesto za početak istraživanja su stranice čuvene organizacije Greenpeace, organizacije koja je u svjetskim okvirima strah i trepet za sve zagađivače Zemlje. Stotinama tisuća članova i simpatizera, globalnom organizacijom i relativno bogatim novčanim fondovima, Greenpeace ima vjerojatno veći globalni utjecaj od osrednje države, a svojim akcijama i istraživanjima stekao je opću popularnost. S obzirom da se Greenpeace aktivno bazira na podršci medija (i sve akcije su im medijski odlično obrađene), nije ni čudo da im je i site na visini, prepun vijesti, informacija i linkova. Stranice im se bave opasnostima nuklearnog zagađenja, preiskorištavanja mora, klimatskim promjenama, uništavanjem šuma i gotovo svim drugim opasnostima za okoliš u kojem živimo.
Zanimljivo je da daleko najveću listu ekoloških linkova održavaju Francuzi (možda i logično, s obzirom na francusku ljubav za životom i radošću), tako da su veoma zanimljive i stranice na adresi http://pbil.univ-lyon1.fr/Ecology/Ecology-WWW.html, mada će početnik biti veoma zbunjen u ogromnoj listi linkova bez objašnjenja.
Jedna od trenutno najaktualnijih tema je i globalno zatopljavanje (evo, u novinama piše da kako je možda i nestanak srdele u Jadranu povezan s El Ninom, tako da su klimatske promjene neposredno ugrozile i marende od slanih srdela s bevandom). Sa zatopljavanjem je povezana i mogućnost otapljanja ledenih masa na polovima, a s obzirom da je posjet stranicama Državnog hidrometerološkog zavoda postao normalna stvar, preporučam da posjetite Antartic Projects Home Page, s mnoštvom meteoroloških podataka o najjužnijem kontinentu. A i logotip projekta (s pingvinom) kazuje kako i simboli ozbiljnih projekata mogu biti lijepo napravljeni. A koga zanima kako El Nino o kojem se toliko priča točno izgleda, tu je lijepa fotografija na http://antwrp.gsfc.nasa.gov/apod/ap971112.html.
Moderan ekološki pristup ne znači povratak na staro - odbacivanje dostignuća suvremene tehnologije i vraćanje u čist i nepatvoren seoski život (koji je takav sve dok tijekom šetnje ne ugazite u nešto), već baš korištenje tehnoloških dostignuća za ostvarivanje obostrano kvalitetnog suživota s prirodom. Takav princip favorizira Centar za alternativnu tehnologiju koji traži puteve "najbolje suradnje između prirodnih, tehnoloških i ljudskih svjetova". Site sadržava listu publikacija koji se bave navedenim problemima, upućuje korisnika u osnove korištenja sunčeve i vodne energije, a tu je i kviz "Koliki ste ekologista?", debata za i protiv vjetrenjača, te još neki sadržaji - posjetiti!
U vezi alternativnih izvora energije zanimljiva je adresa http://www.kettler.com, koju održava izvjesni Alan C. Kettler. Glavna tema sitea je Enviromental design (nemoguće prevesti, bilo bi nešto kao "dizajn okoliša"). Tu obvezno pođite na podstranicu s posterima! Kettler je napravio seriju postera posvećenih popularizaciji alternativnih izvora energije. Posteri se mogu i naručiti i zaista su lijepi, no najkorisnije je što je uz preview svakog od njih dodao i kratak, jednostavan, lako čitljiv tekst koji u osnovama objašnjava navedenu energiju, tako da ako pišete kratki referat o alternativnim energijama, ili se želite neobvezno uputiti u temu, tu su stranice o korištenju energije vode, sunca, vjetra i geotermalne energije. Na ovu potonju, geotermalnu, se već grije većina kuća u Reykjaviku, glavnom gradu Islanda.
Jedna od magičnih riječi s kraja 20. stoljeća je i recikliranje. Stari papir, biološki otpad, staklo, metali i mnoge drugi materijali se mogu preraditi i vratiti i uporabu. Time se smanjuje količina otpada, čuvaju šume i rudna nalazišta te smanjuje zagađenje i potrošnja energije, jer nije potrebno ponavljati cijeli proizvodni proces. Kako to funkcionira, prekrasno je objašnjeno na http://www.epa.gov/recyclecity/ gdje je prikazan zamišljeni grad koji koristi razne metode recikliranja, čuvanja sirovina i zaštite okoline. Kada bi kod nas postojala barem trećina toga… A koliki je biznis reciklaža u modernom svijetu zorno pokazuje stranica http://www.recycle.net.
Jedan od najvećih problema današnjice je i zagađenje atmosfere, i uz njega povezano uništenje ozonskog sloja. Uništenje ozonskog sloja i tkz. ozonska rupa nad Antarktikom doveli su već do dramatičnih posljedica. Stanje se dnevno motri pomoću specijaliziranih satelita, a obrađene fotografije su već narednog dana dostupne na Internetu: http://toms.gsfc.nasa.gov/ - a prema arhivi zadnjih nekoliko godina, lako je ustvrditi kako problem postaje sve ozbiljniji. Preporučam da isprintate koju fotografiju i poklonite je nekom od zagovornika izgradnje termoelektrana u Hrvatskoj!
Svemir je pun različitih štetnih zračenja ubilačke snage, i samo tanak sloj atmosfere (predivna fotografija Zemljinog atmosferskog sloja se može naći na http://antwrp.gsfc.nasa.gov/apod/ap970527.html) štiti Planet i život na njemu od snažnih UV (ultraljubičastih) i drugih zračenja. Svjetska meteorološka organizacija , je zato organizirala i svjetski sustav praćenja UV zračenja - http://titan.srrb.noaa.gov/UV/, no nažalost oni mogu samo dijagnosticirati stanje i pozivati na uzbunu.
Zanimljivo je da nisu samo živa stvorenja ona koja pate od štetnih zračenja. Različiti uređaji, među njima i računarska oprema odašilju razna elektronička zagađenja frekventnog spektra, koji opet smetaju nekim drugim uređajima! Tako se na stranicama http://www.fcc.gov/Bureaus/Compliance/WWW/tvibook.html, koje pripadaju američkoj Federal Communications Commision - FCC može vidjeti kako različite smetnje kvare kvalitetu primanja TV-slike. Ako vam kratica FCC zvuči poznato - naći ćete je na većini tehničkih uputa uz kartice vašeg PC-a. Natpis "FCC Class B" ne znači klasu kvalitete određene kartice (nisu to jabuke!), već standard koji je kartica zadovoljila u pogledu ograničavanja raznih elektromagnetskih interferencija, smetnji koje mogu ugroziti prijem radijskih ili TV signala.
Katalog hrvatskih WWW poslužitelja http://www.hr/wwwhr/ će nažalost pod pojmom ekologija pronaći samo jedan link: http://www.pefri.hr/studenti/ekologija/glavni.html koji vodi na stranice o ekologiji u Primorsko-goranskoj županiji, s podacima koji nisu obnavljali već par godina (zadnji su za 1995), dok pod pojmom ecology postoji samo link na stranice na engleskom jeziku pod naslovom Protect the Earth - Zaštitimo zemlju, a koje održava Vlatko Kosturjak.
Unatoč medijskoj buci oko izgradnje termoelektrane na Jadranu, problemu otpada NE Krško i sličnih tema, Internet u Hrvata vapi za ekološkim sadržajima (a ukoliko i postoje, potrebna im je barem osnovna prijava u katalog!). Znači, ako tražite neki pametan sadržaj za svoje WEB-stranice (da ne bude samo ono: "Zdravo! Ja sam XY, volim YZ, evo i par linkova na moje omiljene stranice!"), ekologija se nameće kao odlična ideja. Stvar je moderna, nova, odlična za timski rad, prikladna za WEB i genijalna za skupljanje dobrih ocjena iz zalaganja kod profesora biologije, kemije i informatike…
A jednog dana (barem što se muškog dijela čitateljstva tiče) kao osviješteni ekolog imati ćete odličnu izliku kada vam partnerica zastane ispred izloga s krznenim bundama, jer umjetno krzno je puno ekološkije i jeftinije, i - kako bi Dalmatinci rekli - u điru…
Goran Vojković
Objavljeno u NET-u broj 33, listopad 1998.