Druga činjenica koju moramo respektirati je to da u svijetu postoje dva pravna sustava:
a) precedentni koji se koristi u SAD, Britaniji i uglavnom svugdje gdje se govori engleski, a karakterizira ga to što je u njemu sudac stvaratelj prava i
b) kontinentalni pravni sustav koji imaju manje-više sve zemlje koje ne govore engleski. U kontinetalnom sustavu propise donosi parlament, a suci ih samo primjenjuju.
Ta dva pravna sistema nemaju skoro nikakve veze i sve lijepe tekstove
koji govore o pravu u SAD, njhovim suđenjima s 12 građana koji odlučuju
"guilty or not guilty" možemo zaboraviti za ikakvu praktičnu primjenu
i koristiti ih samo radi općeg obrazovanja ili - komparativnog studija
američkog prava.
(Istina, i u kontinentskom pravu postoji mogućnost suđenja po načelu
pravednosti, kao što i u precedentnom sve veću ulogu imaju zakoni, no ta
problematika bi izišla van okvira ovog teksta.)
Dakle, ostaju nam dvije vrste siteova - oni koje govore o međunarodnom javnom pravu - koje je univerzalno, jer još uvijek dijelimo isti planet (barem dok ne razviju warp-polja) i oni koji se nalaze kod nas, u Hrvatskoj i bave se našim nacionalnim pravom. Krenimo redom…
Prvo mjesto gdje bi svakako trebalo svratiti je osnovna stranica Ujedinjenih naroda. Sastavljena je jednostavno i ukusno i omogućava nam da pročitamo nešto o povijesti Svjetske organizacije, vidimo neke značajnije fotografije, upoznamo se s specijaliziranim agencijama UN, a za nas konkretno je zanimljiva podstranica koja se bavi međunarodnim pravom - tu je i link na International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia (ICTY), gdje možemo pročitati novosti o radu tog suda, tko je sve optužen i još dosta toga. A za one koji mjesto tumačenja državne dalekovidnice preferiraju originalni engleski tekst dokumenata Vijeća sigurnosti, tu je adresa http://www.un.org/Docs/sc.htm, koja osim teksta svih rezolucija i predsjedničkih izjava Vijeća sigurnosti ima i pretraživač koji nas lako dovodi do dokumenata koji nas zanimaju.
UN-ove stranice se stalno ažuriraju i proširuju novim sadržajima. Istina, nećete naći šareno uređene uratke, puno Java-scripta i Active-X komponenti, ali na klasično urađenim stranicama s bijelom pozadinom nalazi se gomila zanimljivih dokumenata i linkova. Pa, ako vas zanimaju tekući svjetski problemi, Konvencija UN o pravu mora, sporazum u Daytonu ili samo želite impresionirati profesora iz politologije - to su stranice za vas.
Server Evropske unije nalazi se na adresi http://europa.eu.int/. Za razliku od većine drugih kojima svakodnevno pristupamo, zaista možemo reći da je poligotski - osim engleskog, možemo odabrati bilo koji jezik država članica EU i impresionirati prijatelja svojim poznavanjem grčkog ili portugalskog. Tu se nalaze press releases institucija EU, zatim povijest, propisi i planovi o razvoju Unije.
Možda ste već čuli za tužnu činjenicu da ćemo se za par godina morati oprostiti od onih šarenih njemačkih maraka koje se tako nježno lijepe za prste - Evropska unija planira 2002. (ako ne bude novih komplikacija) uvođenje zajedničke evropske valute pod nazivom Euro. Zato, brzo na novootvoreni site http://europa.eu.int/euro/, gdje se nalazi doslovno sve o novoj zajedničkoj valuti. Tu je i conter koji pokazuje da je do prvih šuštavih Euroa (ili Eura?) preostalo nešto više od 1600 dana. Autori obijašnjavaju da je taj site otvoren s ciljem upoznavanja građana s ciljem uvođenja nove valute.
Vjerovatno vam je poznato da je današnji ekvivalent Aleksandrijske biblioteke Kongresna biblioteka SAD, daleko najveći skup različitih knjiga i dokumenata u svijetu. Ona ima i svoj pravni odjeljak, koji je opet sam puno veći od mnogih nacionalnih biblioteka, a osnovna mu je stranica na adresi: http://law.house.gov/. Posebno je - barem za mene - zanimljiv link Treaties and international law, gdje možemo naći mnoge dokumente koji su na svoj način obilježili stoljeće - počev od ugovora o Antartiku, pa do originalnog teksta Njemačke kapitulacije u II. Svjetskom ratu. Prosječnom korisniku stranice će se činiti pomalo dosadnim, jer djeluju kao da su pisane za Netscape 1.1 (a mnogi dokumenti nemaju niti html elemente poput naslova, podebljanja i sl, već se prikazuju u Courieru, kao ASCII tekst) - njihov cilj je primarno prikazati ogromne količine on-line podataka, a ne impresionirati korisnika izgledom. Jedan od linkova vodi na znanstveni rad Jurisdiction in Cyberspace: The Theory of International Spaces koji na osnovi postojećih promjera, kao što je Ugovor o Antartiku, pokušava doći do odgovora u pravnoj nadležnosti u cybersvemiru. Zanimljivo za buduće cybeerpravnike, cyberpolicajce i cyberkriminalce…
A pravna nadležnost u samom Interenetu je još uvijek velika nepoznanica. Propisa praktično još uvijek nema, sudske prakse čak i u SAD jako malo, i sve je to još uvijek pomalo u povojima. Onoga koga zanima više tu je Web Law FAQ, a osnovna stranica Patent Law Web Server može biti jako zanimljiva bilo kome tko želi u SAD zaštiti svoj izum, tehničko unaprijeđenje ili neko intelektualno vlasništvo. UPOZORENJE: tamo opisani postupci ne moraju vrijediti kod nas ili u bilo kojoj drugoj zemlji, te ih valja koristiti samo informativno! Nadajmo se da će uskoro i srodne organizacije u Hrvatskoj imati svoje servere s nama zanimljvim informacijama.
Za pretraživanje pravnih izvora na mreži stranica s dosta linkova je Law Related Resources on the Internet i podstranica Galaxy pretraživača: http://www.einet.net/galaxy/Law.html.
Internet u Hrvata se pristojno razvija i na pravnom području, a najbolji primjer za to su WWW stranice Narodnih novina, gdje se nalazi službeni dio svih brojeva Narodnih novina od 1990, a za protekle dvije godine tu je i oglasni dio. Pohvalno je da web izdanje Narodnih novina dolazi on-line i prije nego što se papirnato izdanje poštom izdistribuira po Hrvatskoj, tako da bez problema na vrijeme saznajemo sve propise. Ažurno izdavanje je posebno korisno onima koji prate oglase, čiji je rok za odgovor obično 15 dana od datuma izdavanja NN, što znači da dok broj dođe poštom i distribuira se unutrar firme - rok naglo može postati jako kratak. NN imaju i pretraživač, pomoću kojeg se može tražiti određeni pojam - što je svakako jako korisno i pohvalno. Jedino, znaju se pojavljivati problemi s pretraživanjem riječi koje sadrže hrvatske znakove, no održavatelj stranica piše "U svakodnevnom smo kontaktu sa proizvođačem, tvtkom Netscape, kako bi čim prije kvalitetno implementirali naš znakovni sustav."
Poznata nam je već adresa http://www.predsjednik.hr, a odnedavno tu je i http://www.vlada.hr, koji za sada uglavnom nudi servisne informacije, telefone svih ministarstava i držanih upravnih organizacija. Navodno, Vlada za svoje stranice /barem po novinskom izvješću/ priprema brojne sadržaje, od tekstova zakonskih prijedlga nadalje.
Koliko god sve to djelovalo siromašno - ne treba zaboraviti da je pravna djelatnost jedna od najrigidnijih i najtvrđih prema promjenama.
Što se interaktivnih aktivnosti tiče - od slanja žalbi i molbi preko E-maila, pa do glasovanja na državnim izborima putem Mreže - oni izravno ovise o razvoju sigurnosnih sustava na Internetu. Pojednostavljeno - kada budemo mogli potpuno sigurno poslati svoji broj VISA kartice, bez mogućnosti da ga netko nepozvan pročita, moći će se poraditi i na sustavu glasovanja putem mreže. Do tada - o pravnim temama ćemo na Internetu sve više čitati, ali ako želim aktivno sudjelovati - papir, Courier font pisaćeg stroja i nalivpero će još godinama carevati pravnim (slično kao i bankarskim ili monetarnim) područjem.
Goran Vojković
Objavljeno u NET-u broj 18-19, srpanj-kolovoz 1997.