Ostatak 2008. godine - uskoro!

U javnost – detaljno - Stupanjem na snagu najnovijih izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima 1. travnja 2008. godine, obveza navođenja određenih podataka o samom društvu koja se do sada odnosila na poslovne papire, proširena je i na kompanijske internetske stranice. U ovom članku se navodi koji su to podaci koje firma mora o sebi obvezno objaviti na svojim stranicama.

Dial-up još živahan? - Članak analizira dostupne podatke o penetraciji Interneta u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama te postotku korištenja brzih internetskih veza. Iako se brzi Internet sve više koristi, njegova raširenost još uvijek nije toliki da bi trebalo zaboraviti korisnike dial-upa i sve sadržaje prilagoditi onima koji imaju na raspolaganju vezu brzine od par megabita u sekundi.

Tko i kako koristi Internet u EU - članak od pola stranice objavljen među vijestima, gdje navodim statističke podatke Europske unije o tome koja populacija i na koji način koristi Internet i njegove mogućnosti. Podaci su vrlo zanimljivi - tako primjerice samo 50% korisnika Interneta zna dodati datoteku e-pošti.

Posao ili igra - O virtualnom svijetu Second Lifea zadnjih par godina se uvelike piše – i to više u magazinskim prilozima dnevnih novina nego u računalnoj literaturi.  Nakon što su neke poznate firme otvorile virtualne podružnice, neke države i virtualna veleposlanstva, a Second Life je dobio i prvu milijunašicu, vrijeme je za zapitati se: pruža li virtualni svijet mogućnosti za ozbiljno poslovanje?

Prava intelektualnog vlasništva (PIV) - zaštita softvera - kraći članak o vrlo zanimljivom seminaru održanog u Zagrebu, 14.–16. studenoga 2007. u organizaciji Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Izvorno hrvatsko, ali ne u Hrvatskoj - Imati softverski proizvod s oznakom „Izvorno hrvatsko“ i par uspješnih implementacija u području informatizacije stranih željeznica, dakle poslovnih sustava koji su ogledalo svake razvijene države i moraju uspješno raditi 24 sata dnevno svih 365 dana u godini, uspjeh je koji svakako treba zabilježiti. I naglasiti kako se ovaj uspješan hrvatski izvozni proizvod - ne koristi u Hrvatskoj, gdje se još uvijek radi "ručno"!

Imamo pravo znati! - Početkom rujna Transparency International Hrvatska krenuo je s kampanjom "Imamo pravo znati!" u sklopu koje se promovira Zakon o pravu na pristup informacijama i Zakon o financiranju političkih stranaka, neovisnih lista i kandidata. Dok će o financiranju stranaka biti ovih tjedana riječi po gotovo svim hrvatskim tiskovinama – pravo na pristup informacijama svakako zavređuje da se spomene u Mreži.

U ovom broju sam napisao i tekst uz sliku mjeseca.

Wiki pomaže pisanju propisa - U ovom broju samo jedna vijestica, no tema je zanimljiva: Novozelandska policija je iskoristila wiki-koncept, danas široko poznat zbog činjenice da se na njemu temelji Wikipedija, za izradu novog propisa koji regulira policijsko postupanje. Naime, nizozemski Policing Act donesen 1958. godine je nakon skoro pola stoljeća primjene zastario te je postao neprimjeren suvremenom policijskom djelovanju.

Samo za tvoje oči - Proteklog ljeta Sabor je donio Zakon o tajnosti podataka koji na novi, suvremen način, sukladno NATO-vim standardima i svjetskoj praksi, regulira pitanja tajnosti državnih podataka u Republici Hrvatskoj. Ovaj Zakon regulira tajne podatke koje se tiču države i one kojima raspolažu gospodarski subjekti, ali su vezane uz državne interese. Zakon prati uobičajenu klasifikaciju engleskog jezika: top secret, secret, confidential i restricted za tajne podatke te unclassified za podatke koji nisu tajni već se njihova upotreba ograničava za službene svrhe.

Sasvim dovoljno da bismo ga detaljnije opisali u Mreži...

Zdravlje informatičarima - Tijekom lipnja navršile su se dvije godine od donošenja Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom. Protokom tog roka su stupile na snagu odredbe o besplatnom pregledu vida za radnike koji rade s računalom i obveza da sva nova radna mjesta imaju ispunjene sve uvjete iz Pravilnika...

Kopirajmo do zore - Tijekom lipnja Vlada Republike uputila je Hrvatskom Saboru Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, kojim se uvodi mogućnost tužbe protiv autora i distributera CD-ova i DVD-ova sa zaštitom od kopiranja. Zakon o autorskom i drugim srodnim pravima iz 2003. godine uveo je mogućnost plaćanja naknada za prazne medije, ali je i omogućeno legalno kopiranje za privatnu uporabu. Korisnik na to kopiranje ima pravo. Stoga, prema tekstu koji je poslat Saboru, svaka osoba koja tvrdi da je ovlaštena koristiti se autorskim djelom bez autorovog odobrenja, može podnijeti tužbu protiv autora odnosno druge osobe koja je primijenila tehničke mjere ili koja ima ovlast i mogućnost otkloniti ih. Iznimno zanimljiva tema!

Uspješno zaključavanje - ISO/IEC 27001 je standard za sustav upravljanja sigurnošću informacija (Information Security Management System – ISMS) objavljen u rujnu 2005. godine od strane International Organization for Standardization i International Electrotechnical Commission. Tijekom prošle godine standard se uspješno nametnuo kao jedan od vodećih te ga zasigurno očekuje još šira primjena. Članak je pisan u cilju upoznavanja čitatelja s ovim zanimljivim standardom.

Amaterski u orbitu - Ako spadate u one koji hrvatskom visokom obrazovanju priznaju dobre teorijske osnove, a prigovaraju nedostatak prakse, svakako ćete imati simpatija prema načinu kako svjetska sveučilišta i znanstveni instituti rješavaju pitanje stjecanja praktičnih znanja iz cijele grupe znanosti vezane za tehnologiju umjetnih satelita: astronomije, astrofizike, navigacije, telekomunikacija, informatike… Okupe se znanstvenici, inženjeri i studenti, nađu voditelja projekta i financijere, sastave satelit, dogovore lansiranje i pošalju ga u orbitu. I to za cijenu jednog luksuznog automobila!

Dunavom brodovi plove - Veliki članak u Mreži (6 stranica je ogromno za časopis ovog tipa!) o informacijskom sustavu riječne plovidbe, pod naslovom Dunavom brodovi plove. U ovoj zanimljivoj temi (u pitanju je jedan sasvim novi informacijski sustav) govori se razvoju sustava informacijskih usluga na rijekama - Croatian River Information Services. Razmjena podataka, elektroničke karte i još puno toga. Bilo mi je vrlo zanimljivo pisati o ovoj temi i povezati svoja informatička i telekomunikacijska znanja. Radioamaterizam se i nakon tolikih godina pokazuje kao iznimno koristan hobi! Koga zanima više o ovoj temu, tu je www.crup.hr.

Pohranjena baština - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu već dvije godine vodi projekt digitalizacije knjižnične građe, u sklopu kojeg se mnoga značajna djela iz fonda NSK-a prenose u digitalni oblik te se čine javno dostupnim putem Interneta. Iznimno zanimljiva tema, o kojoj je urednik Mreže, Oleg Maštruko napisao u uvodniku: "Svakako obratite pažnju na još jednu odličnu temu našeg rezidentnog pravnika i knjiškog miša Gorana Vojkovića. Za ovaj broj složio je reportažu o ljudima, strojevima i vradžbinama koje digitaliziraju hrvatsku arhivsku građu. Dok u svakom listuljku možete nadugo čitati o takvim trivijalnim i strateški nebitnim temama kao što su nečiji satovi ili silikonski implantati, ili dva ilegalna radnika iz susjedne zemlje koji su negdje za sive kune slagali cigle, o ovakvim divovskim projektima, od istinskog nacionalnog značaja – riječ je o čuvanju arhivskih "uspomena" čitavog naroda! – možete čitati samo u Mreži."

Istina o američkom internetu - Nedavno objavljeno izvješće Broadband Reality Check II opovrgava neke široko raširene predrasude o dostupnosti brzih internetskih veza u SAD-u. Što bi se narodski reklo, ipak nije susjedova trava puno zelenija... Na osnovi američkog iskustva navedene su i neke naznake kako bi se brzi Internet mogao razvijati u Hrvatskoj.

IPTV protiv RTV pretplate - puštanje u komercijalnu uporabu prve internetske televizije u Hrvatskoj, MAXtv-a dovelo je do zanimljivog pitanja : moraju li korisnici internetske televizije plaćati pretplatu Hrvatskoj radioteleviziji. Naime, pretplata se plaća na posjedovanje televizijskog prijemnika, a MAXtv se može spojiti i na monitor koji ima odgovarajuće ulaze...

Nove naknade - članak govori o naknadi za autorska prava koja će se plaćati HDS ZAMP-u za prazne podatkovne medije, memorijske kartice i razne snimače.

Javna riječ - S obzirom da je u 2006. godini policija obradila 12 blogera i to zbog ksenofobičnih i sličnih sadržaja te nedopuštene uporabe autorskog djela - napisao sam članak što se na blogu smije i ne smije, posebno u vezi kršenja članka 174 Kaznenog zakona i autorskih prava.

Arhiv hrvatskog weba - Jedan od svakako najzanimljivijih projekata hrvatskog bibliotekarstva danas jest hvatanje u koštac s arhiviranjem publikacija hrvatskog weba, čime se bavi Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) uz pomoć Sveučilišnog računskog centra (Srce). Tako arhivirana građa predstavlja dio fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a njeno pretraživanje je omogućeno kroz katalog same Knjižnice. NSK svoj posao radi jako dobro, uz vrlo jasne i jednostavne upute obveznicima prijave elektroničkih publikacija i bez nepotrebnih komplikacija, pa su zasigurno zavrijedili članak. Detaljnije o digitalnom arhivu: www.nsk.hr/digiarhiv.

Povećana sigurnost kartičara - Pet vodećih svjetskih kuća za kartično plaćanje (American Express, Discover Financial Services, JCB, MasterCard Worldwide i Visa International) objavili su 8. rujna osnivanje neovisnog PCI Vijeća za sigurnosne standarde (PCI je kratica od Payment Card Industry) koje je utemeljeno u svrhu upravljanja stalnom evolucijom standarda sigurnosti podataka unutar industrije platežnih kartica. Članak govori o navedenom Vijeću i njegovim aktivnostima, kao što je  nova verzija Payment Card Industry (PCI) Data Security Standard.

Za spam - kazna do milijun kuna - Zanimljivo je kako Hrvatska spada u red država koji su spam zabranili Zakonom – kada je 2003. godine donesen novi Zakon o telekomunikacijama u njega su ugrađene i tada svježe smjernice EU vezane uz zabranu spama i to člankom 111. koji nosi naslov “Neželjena telekomunikacijska priopćenja”. Članak je objavljen u sklopu teme broja Koroprativna antivirusna i antispam zaštita.

Strogo kontrolirani Internet - Iznimno zanimljiva tema koja dolazi iz SAD: Network neutrality, ili kraće net neutrality, pojam koji ćemo prevesti kao internetska neutralnost, ukratko znači da bi se internetski provideri trebali baviti svojim poslom; nepristranim omogućavanjem pristupa podacima, ali ne i odlučivanjem koji će se podaci moći brže ili kvalitetnije prenijeti preko njihove mreže. Internetska neutralnost, zahtijevala bi da i posljednja stranica na Internetu, blog ili amaterski pretraživač budu jednako dostupni kao i stranice samih ISP-ova ili velikih korporacija. Zakonskim reguliranjem internetske neutralnosti zabranilo bi se da sami ISP-ovi brzinom pristupa preferiraju svoje stranice ili stranice velikih kompanija koje bi – prema nekim idejama – morale posebno platiti za brzi pristup ili prijenos određenih materijala koji opterećuju bandwith (kao što je video), odnosno usluga koje su konkurencija drugim djelatnostima internetskih providera (kao što je IP telefonija).

Pravilnikom po Internetu - Članak analizira ustavno i nomotehnički vrlo dvojben (tj. loš) Pravilnik o elektroničkim publikacijama kojeg je donijelo Vijeće za elektroničke medije, a prema kojemu bi brojni vlasnici web stranica svoje uratke trebali prijaviti Vijeću radi upisa u poseban Očevidnik.

Potpisivanje nulama i jedinicama - Zakon o elektroničkom potpisu omogućio je da u digitalnom svijetu postoji potpis koji je pravne snage vlastoručnog potpisa. Mogućnosti primjene koje se time otvaraju ogromne su… Ovaj članak objašnjava pravnu osnovu i mogućnosti elektroničkog potpisa.

Potpis naš svagdašnji - Članak govori o specifičnostima običnog, vlastoručnog potpisa, i na neki način je dopuna gornjem članku.

Policijska država - Članak govori o Patriotskom zakonu u SAD kojim su američke policijske i tajne službe dobile iznimno široka prava nadzora telekomunikacija i računala. Govori se i produljivanju važenja Patriotskog zakona, te posljedicama za druge pravne sustave.

Digitalizacija na djelu - Stupanjem na snagu Zakona o elektroničkoj ispravi krajem prosinca 2005. godine, napokon je omogućeno postojanje pravovaljane isprave (dokumenta, ugovora, izjave ili potvrde) koja egzistira samo u elektroničkom obliku i može se slati cyber-prostorom. Time je sustav propisa o elektroničkom poslovanju u Republici Hrvatskoj napokon zaokružen.

Odlazak teleprintera - samo kratka vijest, no meni draga tema: Kada 1. siječnja 2006. godine novi hrvatski Zakon o obveznim odnosima zamijeni onaj stari iz 1978. godine, to će imati i jednu zanimljivu telekomunikacijsku posljedicu – početak konačnog odlaska teleprintera. Naime, čak i danas ovaj ponosni predstavnik starije telekomunikacijske tehnologije se, istina rijetko, koristi u velikim poslovnim sustavima, ustanovama i bankama. Razlog tome je što su stariji propisi kao način komunikacije poznavali teleprinter, a ne telefax ili e-poštu. Također, ponuda učinjena teleprinterom smatrala se ponudom prisutnoj osobi (makar i preko tri kontinenta), a kada bi se tražila pisana forma dokumenta, bilo je moguće taj zahtjev osim razmjenom pisama ispuniti i teleprinterom.

Patentom po softveru - članak aktualizira problematiku softverskih patenata, a povod mu je glasovanje Europskog parlamenta od 6. srpnja 2005. kojim je odbijen prijedlog direktive prema kojoj bi sve članice Europske Unije, pa i zemlje kandidati kao što je Hrvatska, obavezale na uvođenje softverskih patenata u svoj pravni sustav. Zagovornici uvođenje softverskih patenata u Europi su izgubili veliku bitku, i teško da će se snažnije pojaviti sa svojim idejama u narednih par godina.

Prisilna udobnost - članak analizira ”Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom”, kojim se regulira kako treba izgledati radno mjesto za računalom: koji se sve tehnički uvjeti moraju ispuniti, kakva treba biti ergonomija radnog mjesta i sl. Navodi se i odgovornost poslodavca da osigura propisane uvjete. Članak govori i o manjkavostima Pravilnika.

Čuvanje privatnih digitalija - ovaj iznimno opširan članak za okvire Mreže bavi se pitanjem zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, a koju reguliraju Zakon o zaštiti osobnih podataka i dvije pripadajuće uredbe. Prema tom Zakonu, svi podaci po kojima se može identificirati neka osoba jesu osobni podaci, a gotovo svaka operacija s takvim podacima jest obrada osobnih podataka i podložna je odredbama kako Zakona tako i uredbi. U članku se opsežno obrazlažu najvažnije odredbe ovih propisa te prava i obveze kako onih koji prikupljaju, obrađuju i čuvaju osobne podatke, tako i građana čijim se podacima raspolaže. (svibanj 2005.)

Televizija koja to nije - nadnaslov članka je "Pravna regulacija internetske televizije" i u sklopu teme broja  - Internetska televizija, članak se bavi analizom pravne prirode internetske televizije, koja kod nas zakonski spada u elektroničke publikacije, a ne televiziju u smislu Zakona o telekomunikacijama (Television Broadcasting). U članku se navodi i kako uz tehničke probleme razvoj koči i pitanje izrazito skupih autorskih prava za komercijalne programe.

Lov na IT krimose - članak govori o novim računalnim kaznenim djelima uvedenim Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona koji je stupio na snagu 1. listopada 2004. Link vodi na dio članka objavljen na stranicama Mreže.

Sabor protiv spama - članak je objavljen u sklopu teme broja "Anti-spam" i govori o zakonskoj zabrani spama u Republici Hrvatskoj koja je uvedena Zakonom o telekomunikacijama iz 2003. godine.