Izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 137/09) koje su stupile na snagu 1. svibnja 2010., novim člankom 280.a propisuju sadržaje koje nakon sazivanja glavne skupštine na svoje internetske stranice moraju postaviti društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja. Time posjedovanje internetskih stranica takvim dioničkim društvima postaje zakonska obveza. Također, navedene Izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima, sadržavaju i niz drugih odredaba o podacima koji se moraju, odnosno mogu alternativno objaviti na internetu, a vezano uz pripremu skupštine navedenih društava. Time sadržaji internetskih stranica društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, postaju mjesto gdje se nalazi službena dokumentacija, a internetske stranice društva dobivaju status koje su do sada imala samo službena glasila društva.

Opširnije: Novi informator.

Nedavna događanja vezana uz objavu dijela podataka registra hrvatskih branitelja, aktualizirala su pravna pitanja vezana uz zaštitu tajnih podataka u Republici Hrvatskoj. Sam Zakon o tajnosti podataka, donesen tijekom 2007., nema kaznenih odredaba, jer je uobičajeno je da se zaštita osjetljivih državnih podataka regulira kaznenim zakonodavstvom. Međutim, hrvatski Kazneni zakon ne prati odredbe Zakona o tajnosti podataka, već štiti tajne podatke, sukladno nazivima starog Zakona o zaštiti tajnosti podataka iz 1996. Dakle, prema našem mišljenju, odredbe Kaznenog zakona ne štite, odnosno ne prate sadržaje kategorija državne, vojne i službene tajne kroz novo definiranje tih kategorija u propisima. Umjesto da štiti aktualnu kategoriju klasificiranih podataka, Kazneni zakon to propušta, te se time uvelike ugrožava zaštita tajnih i općenito osjetljivih državnih podataka.

Opširnije: Novi informator.

Stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana (29. lipnja 2009. godine) značilo je uvođenje nove, treće po redu generacije hrvatskih putnih isprava. Iako ova izmjena i dopuna Zakona regulira i neka druga pitanja, pamtiti će se po dosad najvećem tehnološkom skoku u području izrade putnih isprava – uvođenju hrvatskih biometrijskih putovnica.
 

Opširnije: Novi informator.

Zavaravajuće oglašavanje i nedopušteni oblici usporednog oglašavanja mogu dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja, te ih je stoga potrebno zakonski ograničiti. Europska unija je od 80-tih godina prošlog stoljeća vrlo živo regulirala ovo područje, što se odražavalo i na nacionalna zakonodavstva (tako je Hrvatska u relativno kratkom vremenu morala donijeti dva zakona o zaštiti potrošača).
Hrvatski Zakon o zaštiti potrošača iz 2007. godine sadrži odredbe o nepoštenoj poslovnoj praksi koje obuhvaćaju zavaravajuću i agresivnu poslovnu praksu. Navedene odredbe uređuju odnose između trgovaca i potrošača, dok je područje zavaravajućeg i usporednog oglašavanja u odnosima između trgovaca ostalo neusklađeno, što je ispravljeno donošenjem ovog Zakona.
 

Opširnije: Novi informator.

U proteklih petnaestak godina elektronička pošta nametnula se kao sveprisutan oblik komunikacije. Osim za klasičnu privatnu i poslovnu komunikaciju, sve više se koristi i u svrhu promidžbe – obavještavanja potencijalnih kupaca o ponudi različite robe i usluga.
No, kako se elektronička pošta vrlo rano počela zloupotrebljavati na način da su velikom broju ljudi slane neželjene promidžbene poruke (u žargonu nazvane „spam“), bilo je potrebno ograničiti ovaj oblik promidžbe, što je Republika Hrvatska napravila Zakonom o telekomunikacijama još 2003. godine.
Prošle godine donesen Zakon o elektroničkim komunikacijama vrlo detaljno je uredio pitanje slanja elektroničke pošte s promidžbenim porukama. Kako bi gospodarski subjekti uspješno mogli nuditi svoje robe i usluge putem e-pošte, a pritom ostati u okvirima Zakona koji predviđa i kazne do milijun kuna, potrebno je strogo poštivati okvir koji je glede ovih poruka odredio hrvatski zakonodavac.
 

Opširnije: Novi informator.

Globalna recesija uvelike ubrzava organizacijske i druge reforme gospodarskih subjekata. Dok neki recesiju koriste za provođenje nepopularnih mjera, drugi traže nova tržišta i nove metode poslovanja. Gospodarski gledano, »stezanje remena« ne ubraja se u trajnije mjere, dugoročno pomaže samo širenje poslovanja i dohvaćanje novih tržišta. Jedan od načina širenja poslovanja može biti i osnivanje internetske, online trgovine. Osim marketinških i drugih poslovnih preduvjeta, internetska trgovina traži i ispunjavanje cijelog niza pravnih normi te njezino osnivanje traži odgovarajuće angažiranje pravnog odjela u trgovačkom društvu. U ovom ćemo članku, na jednostavan način, prikazati angažiranje pravnog odjela ili sektora trgovačkog društva u postupku otvaranja internetske trgovine.

Opširnije: Novi informator.

Društvena događanja u zadnje vrijeme aktualizirala su pitanje širine slobode govora na Internetu, koji je definitivno postao jedan od najutjecajnijih medija današnjice. Iznimno laka objava bilo kakvih sadržaja, povezana s relativnom anonimnošću koju Internet donosi, dovela je i do objave čitavog niza sadržaja koji prelaze granicu slobode govora. Za određivanje gdje se nalazi uska granica između slobode izražavanja i iznošenja sadržaja koji ulaze u govor mržnje, svakako su bitne odredbe Dodatnog protokola uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o inkriminiranju djela rasističke i ksenofobne prirode, počinjenih s pomoću računalnih sustava, koji je stupio na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. studenoga 2008. godine.

Opširnije: Novi informator.

Zakonom o tajnosti podataka, koji je donesen u srpnju 2007. godine, utvrđen je pojam klasificiranih i neklasificiranih podataka, stupnjevi tajnosti, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup klasificiranim i neklasificiranim podacima, njihova zaštita i nadzor nad provedbom toga Zakona. Međutim, Zakon o tajnosti podataka nije regulirao područje poslovne i profesionalne tajne, već je naveo da se za navedene vrste tajni i dalje koristi već uvelike zastario Zakon o zaštiti tajnosti podataka iz 1996. godine. Takvo rješenje dovelo je do brojnih nejasnoća i loše primjene u praksi, o čemu pišemo u ovom članku.

Opširnije: Novi informator.

Pravilnikom o kriterijima za ustrojavanje radnih mjesta savjetnika za informacijsku sigurnost (Nar. nov., br. 100/08), kojeg je na temelju Zakona o informacijskoj sigurnosti 27. kolovoza 2008. donio predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, utvrđuju se kriteriji za ustrojavanje radnih mjesta i imenovanje savjetnika za informacijsku sigurnost. Takva radna mjesta dužna su ustrojiti državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima, kada u svom djelokrugu koriste klasificirane podatke. Međutim, ovaj Pravilnik sadržava određene nejasnoće, o čemu je riječ u ovom članku.

Opširnije: Novi informator.

Zakon o informacijskoj sigurnosti, donesen u ljeto prošle godine, ne samo da je na potpuno nov način regulirao navedenu materiju u Republici Hrvatskoj, već je i veoma široko definirao opseg subjekata na koji se primjenjuje. U pitanju su sva državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima, koje u svom djelokrugu koriste klasificirane i neklasificirane podatke. Taj Zakon se primjenjuje i na pravne i fizičke osobe koje ostvaruju pristup ili postupaju s klasificiranim i neklasificiranim podacima. Stoga se i Uredba o mjerama informacijske sigurnosti, donesena u travnju ove godine s rokom usklađivanja od jedne godine, primjenjuje na sve navedene subjekte. Treba posebno naglasiti kako uređuje i mjere informacijske sigurnosti poslovne suradnje te certifikate poslovne sigurnosti (npr. za servisiranje računala koji sadrže zaštićene podatke). Kako je optimističan rok za uspostavu sustava informacijske sigurnosti u jednom pravnom subjektu 6-8 mjeseci, svi obveznici primjene moraju aktivno početi s provedbom mjera i postupaka koje im nalaže Uredba.

Opširnije: Novi informator.

Zakon o elektroničkom potpisu objavljen je u Narodnim novinama, broj 10 od 30. siječnja 2002., stupio je na snagu osam dana od objave, tj. 7. veljače 2002. s odredbom da njegova primjena počinje 1. travnja 2002. Zakon o elektroničkoj ispravi objavljen je u Narodnim novinama, broj 150 od 21. prosinca 2005., a stupio je na snagu osam dana od objave, dakle 29. prosinca 2005. Ta dva Zakona osnova su za pravno određenje elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj. Dok je Zakon o elektroničkom potpisu riješio pitanja potpisivanja u virtualnom svijetu, dakle jasnog i pravno važećeg očitovanja volje potpisivanjem, Zakon o elektroničkoj ispravi je omogućio povezivanje elektroničkog potpisa s elektroničkom ispravom čime je stvorena elektronička cjelina analogna potpisivanju neke papirne isprave (dokumenta, izjave, potvrde i sl.). Ta dva zakona, stoga, predstavljaju zaokruženu cjelinu i osnovicu za izgrađivanje cijelog niza pravnih odnosa temeljenih na elektroničkom poslovanju, a što je upravo aktualno za gospodarsko poslovanje i usklađivanje pravnih akata i postupanja s pravnim stečevinama Europske unije.

Za ovaj broj Novog informatora sam pripremio tekst Zakona o elektroničkom potpisu (Nar. nov., br. 10/02) i tekst Zakona o elektrončkoj ispravi (Nar. nov., br. 150/05), kratke napomene uz odredbe Zakona i upute na zakonske i podzakonske akte, te pojmovno kazalo za služenje ovim propisima.

Opširnije: Novi informator.

Uređivanje zaštite osobnih podataka danas predstavlja iznimno dinamično pravno područje. Sve češće komercijalno prikupljanje golemog broja osobnih podatka uz sve brže i lakše informatičke alate za preciznu obradu tih podataka, olakšavaju različite zloporabe, od ulaska u intimnu sferu pojedinca, do potpune krađe identiteta u svrhu stjecanja protupravne imovinske koristi. S druge strane, pojačana međunarodna suradnja i radne aktivnosti na području više država zahtijevaju odgovarajuću razmjenu podataka. Nije, stoga, neobično da se hrvatski Zakon o zaštiti osobnih podatka mijenja već treći put u pet godina, a sve s ciljem da se zašita osobnih podataka građana Republike Hrvatske podigne na najvišu razinu te ispune složeni zahtjevi koje s tim pitanjem u vezi postavlja Europska unija. Stoga se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 41/08) reguliraju određena pitanja o čemu piše autor u ovom tekstu.

Opširnije: Novi informator.

Opširnije: Novi informator.

Opširnije: Novi informator.

Zakonom o informacijskoj sigurnosti koji je donesen u srpnju ove godine (Nar. nov., br. 79/07), a predstavlja funkcionalnu cjelinu sa Zakonom o tajnosti podataka (Nar. nov., br. 79/07), po prvi se put u Republici Hrvatskoj na jednom mjestu sustavno utvrđuje pojam informacijske sigurnosti, mjere i standardi informacijske sigurnosti, područja informacijske sigurnosti te nadležna tijela za donošenje, provođenje i nadzor mjera i standarda informacijske sigurnosti. Posebna važnost tog propisa je i što ukazuje, na kod nas još uvijek premalo valoriziranu činjenicu, da su pitanja informacijske sigurnosti velikim dijelom pravna pitanja, a ne područje kojim bi se trebali isključivo baviti tehnolozi.

Opširnije: Novi informator.

Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom donesen u lipnju 2005. godine (Nar. nov., br. 69/05), a kojim se vrlo precizno reguliraju uvjeti rada radnika koji više od četiri sata dnevno provode za računalom, propisao je vrlo duge rokove prilagodbe; većina odredaba Pravilnika stupa na snagu nakon dvije odnosno četiri godine. Budući da su dvogodišnji prijelazni rokovi istekli tijekom lipnja 2007., stupile su na snagu odredbe koje nalažu poslodavcu da sva nova radna mjesta na kojima se radi s računalom budu sukladna Pravilniku, potom obveza da se izradi procjena opasnosti za takva radna mjesta i obveza da poslodavac osigura pregled vida za sve nove radnike te postojeće radnike koji to zatraže, pri čemu je pregled za radnika besplatan. S obzirom na to da je danas uobičajeno da se na većini radnih mjesta preko pola radnog vremena radi s računalom, ovaj Pravilnik, koji uz niz odredaba izgledu i funkcionalnosti radnog mjesta, donosi jedno bitno pravo za posloprimca - besplatni pregled vida, neposredno se tiče velikog broja radnika na radu u Republici Hrvatskoj.

Opširnije: Novi informator.

Početkom ove godine veliku pozornost javnih medija privukla je vijest da su predstavnici Hrvatskog društva skladatelja - Zaštita autorskih muzičkih prava (HDS-ZAMP) i Hrvatske gospodarske komore(HGK) potpisali Sporazum o osnovnim načelima i uvjetima za ostvarivanje prava na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje, prema kojem se definiraju naknade za elektroničke uređaje i medije za pohranu podataka te način njihova ubiranja od proizvođača i hrvatskih uvoznika takve opreme. No, zanimljivo je da se u hrvatskoj pravnoj praksi praktično i nije aktualizirala činjenica da prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima na sličnu naknadu imaju pravo i autori te nakladnici knjiga i drugih pisanih djela - kao kompenzaciju za pravo fotokopiranja u privatne svrhe.

Opširnije: Novi informator.

Republika Hrvatska je donošenjem Zakona o elektroničkom potpisu (Nar. nov., br. 10/02) i Zakona o elektroničkoj ispravi (Nar. nov., br. 150/05) te pripadajućih podzakonskih akata ispunila pravne preduvjete za valjano potpisivanje putem elektroničkih mreža te uvela mogućnost pravno punovrijednih isprava koje egzistiraju samo u elektroničkom obliku. Iako su navedeni propisi, zasad, samo dijelom zaživjeli u našoj praksi, valja očekivati njihovu bitno širu primjenu zbog brojnih prednosti koje donose u odnosu na klasično papirno poslovanje, posebice u današnjem poslovnodinamičnom i umreženom svijetu. Članak govori o pravnim osnovama i mogućnosti primjene elektroničkog potpisa i elektroničke isprave.

Opširnije: Novi informator.