Pravilnikom o kriterijima za ustrojavanje radnih mjesta savjetnika za informacijsku sigurnost (Nar. nov., br. 100/08), kojeg je na temelju Zakona o informacijskoj sigurnosti 27. kolovoza 2008. donio predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, utvrđuju se kriteriji za ustrojavanje radnih mjesta i imenovanje savjetnika za informacijsku sigurnost. Takva radna mjesta dužna su ustrojiti državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima, kada u svom djelokrugu koriste klasificirane podatke. Međutim, ovaj Pravilnik sadržava određene nejasnoće, o čemu je riječ u ovom članku.

Opširnije: Novi informator.

Zakon o informacijskoj sigurnosti, donesen u ljeto prošle godine, ne samo da je na potpuno nov način regulirao navedenu materiju u Republici Hrvatskoj, već je i veoma široko definirao opseg subjekata na koji se primjenjuje. U pitanju su sva državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima, koje u svom djelokrugu koriste klasificirane i neklasificirane podatke. Taj Zakon se primjenjuje i na pravne i fizičke osobe koje ostvaruju pristup ili postupaju s klasificiranim i neklasificiranim podacima. Stoga se i Uredba o mjerama informacijske sigurnosti, donesena u travnju ove godine s rokom usklađivanja od jedne godine, primjenjuje na sve navedene subjekte. Treba posebno naglasiti kako uređuje i mjere informacijske sigurnosti poslovne suradnje te certifikate poslovne sigurnosti (npr. za servisiranje računala koji sadrže zaštićene podatke). Kako je optimističan rok za uspostavu sustava informacijske sigurnosti u jednom pravnom subjektu 6-8 mjeseci, svi obveznici primjene moraju aktivno početi s provedbom mjera i postupaka koje im nalaže Uredba.

Opširnije: Novi informator.

Zakon o elektroničkom potpisu objavljen je u Narodnim novinama, broj 10 od 30. siječnja 2002., stupio je na snagu osam dana od objave, tj. 7. veljače 2002. s odredbom da njegova primjena počinje 1. travnja 2002. Zakon o elektroničkoj ispravi objavljen je u Narodnim novinama, broj 150 od 21. prosinca 2005., a stupio je na snagu osam dana od objave, dakle 29. prosinca 2005. Ta dva Zakona osnova su za pravno određenje elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj. Dok je Zakon o elektroničkom potpisu riješio pitanja potpisivanja u virtualnom svijetu, dakle jasnog i pravno važećeg očitovanja volje potpisivanjem, Zakon o elektroničkoj ispravi je omogućio povezivanje elektroničkog potpisa s elektroničkom ispravom čime je stvorena elektronička cjelina analogna potpisivanju neke papirne isprave (dokumenta, izjave, potvrde i sl.). Ta dva zakona, stoga, predstavljaju zaokruženu cjelinu i osnovicu za izgrađivanje cijelog niza pravnih odnosa temeljenih na elektroničkom poslovanju, a što je upravo aktualno za gospodarsko poslovanje i usklađivanje pravnih akata i postupanja s pravnim stečevinama Europske unije.

Za ovaj broj Novog informatora sam pripremio tekst Zakona o elektroničkom potpisu (Nar. nov., br. 10/02) i tekst Zakona o elektrončkoj ispravi (Nar. nov., br. 150/05), kratke napomene uz odredbe Zakona i upute na zakonske i podzakonske akte, te pojmovno kazalo za služenje ovim propisima.

Opširnije: Novi informator.

Uređivanje zaštite osobnih podataka danas predstavlja iznimno dinamično pravno područje. Sve češće komercijalno prikupljanje golemog broja osobnih podatka uz sve brže i lakše informatičke alate za preciznu obradu tih podataka, olakšavaju različite zloporabe, od ulaska u intimnu sferu pojedinca, do potpune krađe identiteta u svrhu stjecanja protupravne imovinske koristi. S druge strane, pojačana međunarodna suradnja i radne aktivnosti na području više država zahtijevaju odgovarajuću razmjenu podataka. Nije, stoga, neobično da se hrvatski Zakon o zaštiti osobnih podatka mijenja već treći put u pet godina, a sve s ciljem da se zašita osobnih podataka građana Republike Hrvatske podigne na najvišu razinu te ispune složeni zahtjevi koje s tim pitanjem u vezi postavlja Europska unija. Stoga se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 41/08) reguliraju određena pitanja o čemu piše autor u ovom tekstu.

Opširnije: Novi informator.

Opširnije: Novi informator.

Opširnije: Novi informator.

Zakonom o informacijskoj sigurnosti koji je donesen u srpnju ove godine (Nar. nov., br. 79/07), a predstavlja funkcionalnu cjelinu sa Zakonom o tajnosti podataka (Nar. nov., br. 79/07), po prvi se put u Republici Hrvatskoj na jednom mjestu sustavno utvrđuje pojam informacijske sigurnosti, mjere i standardi informacijske sigurnosti, područja informacijske sigurnosti te nadležna tijela za donošenje, provođenje i nadzor mjera i standarda informacijske sigurnosti. Posebna važnost tog propisa je i što ukazuje, na kod nas još uvijek premalo valoriziranu činjenicu, da su pitanja informacijske sigurnosti velikim dijelom pravna pitanja, a ne područje kojim bi se trebali isključivo baviti tehnolozi.

Opširnije: Novi informator.

Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom donesen u lipnju 2005. godine (Nar. nov., br. 69/05), a kojim se vrlo precizno reguliraju uvjeti rada radnika koji više od četiri sata dnevno provode za računalom, propisao je vrlo duge rokove prilagodbe; većina odredaba Pravilnika stupa na snagu nakon dvije odnosno četiri godine. Budući da su dvogodišnji prijelazni rokovi istekli tijekom lipnja 2007., stupile su na snagu odredbe koje nalažu poslodavcu da sva nova radna mjesta na kojima se radi s računalom budu sukladna Pravilniku, potom obveza da se izradi procjena opasnosti za takva radna mjesta i obveza da poslodavac osigura pregled vida za sve nove radnike te postojeće radnike koji to zatraže, pri čemu je pregled za radnika besplatan. S obzirom na to da je danas uobičajeno da se na većini radnih mjesta preko pola radnog vremena radi s računalom, ovaj Pravilnik, koji uz niz odredaba izgledu i funkcionalnosti radnog mjesta, donosi jedno bitno pravo za posloprimca - besplatni pregled vida, neposredno se tiče velikog broja radnika na radu u Republici Hrvatskoj.

Opširnije: Novi informator.

Početkom ove godine veliku pozornost javnih medija privukla je vijest da su predstavnici Hrvatskog društva skladatelja - Zaštita autorskih muzičkih prava (HDS-ZAMP) i Hrvatske gospodarske komore(HGK) potpisali Sporazum o osnovnim načelima i uvjetima za ostvarivanje prava na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje, prema kojem se definiraju naknade za elektroničke uređaje i medije za pohranu podataka te način njihova ubiranja od proizvođača i hrvatskih uvoznika takve opreme. No, zanimljivo je da se u hrvatskoj pravnoj praksi praktično i nije aktualizirala činjenica da prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima na sličnu naknadu imaju pravo i autori te nakladnici knjiga i drugih pisanih djela - kao kompenzaciju za pravo fotokopiranja u privatne svrhe.

Opširnije: Novi informator.

Republika Hrvatska je donošenjem Zakona o elektroničkom potpisu (Nar. nov., br. 10/02) i Zakona o elektroničkoj ispravi (Nar. nov., br. 150/05) te pripadajućih podzakonskih akata ispunila pravne preduvjete za valjano potpisivanje putem elektroničkih mreža te uvela mogućnost pravno punovrijednih isprava koje egzistiraju samo u elektroničkom obliku. Iako su navedeni propisi, zasad, samo dijelom zaživjeli u našoj praksi, valja očekivati njihovu bitno širu primjenu zbog brojnih prednosti koje donose u odnosu na klasično papirno poslovanje, posebice u današnjem poslovnodinamičnom i umreženom svijetu. Članak govori o pravnim osnovama i mogućnosti primjene elektroničkog potpisa i elektroničke isprave.

Opširnije: Novi informator.