Općenito o knjizi

Kako je navedeno u Uvodu knjige, kolegij "Pravno okružje poslovanja" predstavlja novost u visokoškolskom obrazovanju ekonomista u Hrvatskoj. Osnovni cilj kolegija je podići svijest studenata o utjecaju pravnih pravila i njihovoj važnosti za svakodnevno poslovanje poduzetnika i tvrtki. Cilj je studente upoznati sa svakodnevnim pravilima i pravnim zahtjevima s kojima će se susretati u budućem radu i poslovanju.

Knjiga je zanimljiva ne samo studentima, već i svima onima koji se u Hrvatskoj bave poslovanjem, a nisu pravne struke, pa i pravnicima koji žele obnoviti svoja znanja i steći nova iz pravnih područja koja se nisu izučavala na našim pravnim fakultetima (zaštita osobnih podatka, javna nabava i slično).

Pregled mojih poglavlja

Osnove javne nabave

Javna nabava važan je segment svakog suvremenog gospodarstva. To se najbolje ogleda u podatku da je u Republici Hrvatskoj – prema statističkim izvješćima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva – ukupna vrijednost javnih nabava u 2007. godine iznosila 44,9 milijardi kuna, odnosno 16,34 % BDP-a. Sustav javne nabave stoga mora osigurati ekonomične i učinkovite postupke te racionalno trošenje novca poreznih obveznika.

Za mnoge gospodarske subjekte, od malih servisa računalne opreme do ogromnih telekoma, država i druga javna tijela (dakle oni koji su u pravilu obveznici sustava javne nabave) predstavljaju iznimno važnog i iznimno zanimljivog kupca.

Tajnost podataka

Vezano uz državne podatke pravna pitanja tajnosti podataka u suvremenoj demokratskoj državi predstavljaju iznimno važno područje, koje po svom značenju izlazi iz usko stručne pravne sfere i velikim dijelom se povezuje na osnovne ustavne vrijednosti suvremenog društva: s jedne strane je potrebno sačuvati tajnim podatke bitne za djelovanje države i javnih tijela u vremenu iznimno olakšanog pristupa podacima i lakoj dostupnosti specijaliziranih i fizički malih uređaja za pohranu podataka, a s druge strane treba osigurati transparentno djelovanje države i njenu javnost prema građanima i javnim medijima.

Kada govorimo o gospodarstvu, dok se nekada poslovanje temeljilo prvenstveno na posjedovanju fizičkih sredstava za proizvodnju (tvornice, strojevi, brodovi…), glavno pitanje poslovanja je bio kako što više proizvesti. Danas su poslovni odnosi sasvim drugačiji – više nije problem kako proizvesti, već kako proizvesti uz što niže troškove i kako prodati. Konkurencija je sve jača, a tržište sve zasićenije. Potrebno je velike iznose ulagati u inovacije, poboljšanje proizvodnog procesa (ili ako se bavimo pretežito uslugama – poslovnog procesa) te štititi rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada koji će nam barem kratkoročno donijeti prednost na tržištu. Prepustiti ta znanja konkurenciji znači u najboljem slučaju imati ozbiljnih problema u budućnosti. Nadalje, za uspješno poslovanje danas iznimno bitne postaju različite poslovne informacije: tko su naši kupci, tko su njihove kontakt osobe, koliki rabat možemo dati, kada tijekom godine ima najviše narudžbi, koliki su uobičajeni rokovi plaćanja? Gubitak takvih informacija, a čija vrijednost obično nije nigdje kvantificirana, predstavlja štetu bitno veću od gubitka materijalnih sredstava (koja su u pravilu ionako osigurana).

Dodatno, zaštita osobnih podatka je nizom međunarodnih dokumenata i državnih propisa podignuta na iznimno visoku razinu. O tome u upravnoj, odnosno gospodarskoj organizaciji svakako treba voditi računa. Stoga ovo poglavlje sadržava cjelinu i o toj kategoriji podataka.

Pravo i informacijske tehnologije

U ovom poglavlju prikazani su najvažniji pravni aspekti suvremenih informacijskih tehnologija koje menadžer, čije poslovanje zadire i u virtualni svijet (a sve manje je onih čije poslovanje ne zadire u virtualni svijet!), treba znati.

Razmatrajući odnos prava i informacijskih tehnologija, treba uzeti u obzir da se pravo doslovno tisućama godina primarno razvijalo u odnosu na materijalne, opipljive stvari. Odnos prema virtualnom je u svojoj suštini nov. Zato je skup propisa koji reguliraju Internet općenito, elektroničko poslovanje, privatnost i sl. uvelike u razvoju i stalnim promjenama. Propisi brzo zastarijevaju, države se prilagođavaju novim okolnostima i generalno sve te promjene je potrebno pratiti.
 

OSNOVE JAVNE NABAVE

6.1. UVOD
6.1.1. VRIJEDNOST JAVNIH NABAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
6.1.2. ZAŠTO JE JAVNA NABAVA BITNA GOSPODARSTVU?
6.1.3. SLOŽENOST JAVNE NABAVE
6.1.4. PROPISI O JAVNOJ NABAVI
6.2. ZAKON O JAVNOJ NABAVI
6.2.1. TEMELJNI POJMOVI JAVNE NABAVE
6.2.2. OBVEZNICI PRIMJENE ZAKONA O JAVNOJ NABAVI
6.2.3. PRIMJENA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI I IZUZECI OD PRIMJENE
6.2.4. NAČELA JAVNE NABAVE
6.2.5. POČETAK JAVNE NABAVE
6.2.6. ODABIR POSTUPKA JAVNE NABAVE
6.2.7. OBJAVA POZIVA ZA NADMETANJE
6.2.8. KOMUNIKACIJA U POSTUPKU JAVNE NABAVE
6.2.9. ROKOVI U SUSTAVU JAVNE NABAVE
6.2.10. SPOSOBNOST GOSPODARSKIH SUBJEKATA
6.2.11. PONUDA
6.2.12. POSTUPANJE NARUČITELJA NAKON ZAPRIMANJA PONUDE
6.2.13. ROK MIROVANJA I ZAVRŠETAK POSTUPKA JAVNE NABAVE
6.2.14. PRAVNA ZAŠTITA U POSTUPKU JAVNE NABAVE
6.3. ZAKLJUČNO O JAVNOJ NABAVI

TAJNOST PODATAKA

7.1. UVOD
7.1.1. DRŽAVA – OD ZATVORENE DO TRANSPARENTNE
7.1.2. POSLOVNI PODACI – SVE VAŽNIJI
7.1.3. ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA – UNIVERZALNA KATEGORIJA
7.2. TAJNI PODACI OD DRŽAVNOG ZNAČAJA
7.2.1. UVOD
7.2.2. OPSEG PRIMJENE
7.2.3. STUPNJEVI TAJNOSTI
7.2.4. KLASIFIKACIJA I DEKLASIFIKACIJA
7.2.5. PRISTUP PODACIMA I ZAŠTITA PODATAKA
7.2.6. NEKLASIFICIRANI PODACI
7.3. POSLOVNA I PROFESIONALNA TAJNA
7.3.1. PRIMJENA STAROG ZAKONA O ZAŠTITI TAJNOSTI PODATAKA
7.3.2. POSLOVNA TAJNA
7.3.3. PRIMJENA OPĆIH ODREDBI ZAKONA O ZAŠTITI TAJNOSTI PODATAKA
7.3.4. KAZNENO DJELO IZDAVANJA I NEOVLAŠTENOG PRIBAVLJANJA POSLOVNE TAJNE
7.3.5. PRAVILNIK O TAJNOSTI POSLOVNIH PODATAKA
7.3.6. RAZLIKA IZMEĐU POSLOVNE TAJNE I PODATAKA OD JAVNOG INTERESA
7.3.7. PROFESIONALNA TAJNA
7.4. ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA
7.4.1. UVOD
7.4.2. POJAM OSOBNOG PODATKA I OPSEG ZAKONA
7.4.3. OBRADA OSOBNIH PODATAKA
7.4.4. PRIKUPLJANJE OSOBNIH PODATAKA
7.4.5. EVIDENCIJA O ZBIRCI OSOBNIH PODATAKA
7.4.6. POSEBNE KATEGORIJE OSOBNIH PODATAKA
7.4.7. AGENCIJA ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA

PRAVO I INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

8.1. UVOD
8.2. PRAVNI ASPEKTI KOMPANIJSKIH INTERNETSKIH STRANICA
8.2.1. OSNOVA VIRTUALNOG IDENTITETA – INTERNETSKA DOMENA
8.2.2. OBVEZNI PODACI NA WEBU TRGOVAČKOG DRUŠTVA
8.3. NEKE SPECIFIČNOSTI INTERNETSKE TRGOVINE
8.3.1. ZAKON O ELEKTRONIČKOJ TRGOVINI
8.3.2. OSNOVE INTERNETSKOG REKLAMIRANJA
8.3.3. UGOVARANJE KARTIČNOG PLAĆANJA PUTEM INTERNETA
8.3.4. SPECIFIČNOSTI UGOVARANJA SMJEŠTAJA INTERNET STRANICA I UGOVARANJA IZRADE SADRŽAJA
8.4. PROMIDŽBA ELEKTRONIČKOM POŠTOM
8.4.1. UVODNO O PROMIDŽBI ELEKTRONIČKOM POŠTOM
8.4.2. NEŽELJENA ELEKTRONIČKA POŠTA
8.4.3. ŠTO JE ZABRANJENO?
8.4.4. ŠTO JE DOZVOLJENO?
8.4.5. OBVEZE OPERATORA
8.4.6. KAZNENE ODREDBE
8.5. ELEKTRONIČKI POTPIS
8.5.1. UVODNO O BEZPAPIRNOM POSLOVANJU
8.5.2. ČEMU SLUŽI ELEKTRONIČKI POTPIS?
8.5.3. PRAVNO DEFINIRANJE ELEKTRONIČKOG POTPISA
8.5.4. CERTIFIKATI ELEKTRONIČKOG POTPISA I NAPREDNOG ELEKTRONIČKOG POTPISA
8.6. ELEKTRONIČKA ISPRAVA
8.6.1. UVODNO O ELEKTRONIČKOJ ISPRAVI
8.6.2. SASTAVNI DIJELOVI ELEKTRONIČKE ISPRAVE
8.6.3. IZVORNIK I PRESLIKA ELEKTRONIČKE ISPRAVE
8.6.4. MOGUĆNOSTI PRIMJENE ELEKTRONIČKE ISPRAVE U GOSPODARSTVU
8.7. RAČUNALNI (CYBER) KRIMINAL
8.7.1. UVOD
8.7.2. KONVENCIJA O KIBERNETIČKOM KRIMINALU
8.7.3. OPSEG POJMA „CYBER-KAZNENA DJELA“
8.7.4. CYBER-KAZNENA DJELA U HRVATSKOM PRAVU