Časopis Pravo i porezi izlazi sredinom svakog mjeseca u formatu A4. Godišnji opseg je oko 1.400 stranica. Svaki pojedinačni broj časopisa se može naručiti.

Elektronički mediji danas predstavljaju iznimno dinamično područje: sveprisutna digitalizacija, nove usluge kao što je video na zahtjev, internetska televizija te snažno jačanje elektroničkih publikacija (internetskih portala) koji postaju snažni i utjecajni poput „klasičnih“ elektroničkih medija, radija i televizije, traži i odgovarajuću pravnu regulaciju. Stoga nije neobično da je dosadašnji Zakon o elektroničkim medijima, makar donesen 2003. godine i već u par navrata mijenjan, jednostavno zastario. Nove tehnologije i nova regulativa Europske unije tražili su donošenje potpuno novog propisa, pa je pred kraj 2009. godine Hrvatski sabor donio novi Zakon o elektroničkim medijima, o kojem pišem u ovom članku.

Suvremeno poslovanje gospodarstva te državne i javne uprave sve više je oslonjeno na podatke koji se primarno nalaze u elektroničkom obliku. Uvođenje elektroničke isprave, a koju kao oblik komunikacije predviđa i novi Zakon o općem upravnom postupku, dodatno će pridonijeti sve većem broju dokumenata i isprava u obliku elektroničkog zapisa. Sve to traži odgovarajuće metode i tehnologiju za dugoročnu pohranu podataka u elektroničkom obliku, u rokovima koje traže propisi o arhiviranju te drugi posebni propisi, a po kojima određene dokumente treba čuvati desetinama godina, a neke i trajno. Rješenje ovog složenog pitanja nije jednoznačno, jer je potrebno posložiti niz tehnoloških, postupovnih i drugih pravila. Prihvaćanje od strane Hrvatskog zavoda za norme standarda HRN ISO 19005-1:2008 (Format datoteka elektroničkih dokumenata za dugoročnu zaštitu) čini veliki korak naprijed u ovom pravno i tehnološki izazovnom području.

Novi Zakon o općem upravnom postupku, čija primjena počinje 1. siječnja 2010. godine, izričito predviđa mogućnost uporabe elektroničke pošte i elektroničkih isprava, čime se prvi puta u hrvatskoj povijesti omogućava puna komunikacija i donošenje upravnih akata u elektroničkom obliku. U ovom članku autor nakon kratkog prikaza elektroničke isprave, čija primjena je temeljni uvjet pravno valjane isprave koja egzistira samo u elektroničkom obliku, navodi odredbe Zakona o općem upravnom postupku koji se tiču elektroničke komunikacije i kolanja elektroničkih isprava. Također, navedene su i odredbe nove Uredbe o uredskom poslovanju koje reguliraju ovo područje.

Posao privatnog detektiva zasigurno spada u ona zanimanja gdje postoji najveća razlika između predodžbe koju su stvorili pisci kriminalističkih romana, strip i film, te stvarnosti u kojoj je privatni detektiv osoba koja odgovorno, uz jasno definirane ovlasti obavlja određene poslove. Ti poslovi vrlo rijetko odgovaraju onima koje umjetnost daje u opis detektivima – u praksi su od kriminalističkih misterija puno češće u pitanju razne aktivnosti vezane uz poslovanje pravnih osoba.
Republika Hrvatska je u veljači ove godine detektivsku djelatnost regulirala Zakonom o privatnim detektivima. Time se ovo zanimljivo područje po prvi put regulira zaokruženo, posebnim propisom.
 

Početkom ove godine Vlada Republike Hrvatske donijela je novu Uredbu o uredskom poslovanju, čime je nakon više od 20 godina ovaj bitan propis procesne regulacije rada državne i javne uprave te tijela koje imaju javne ovlasti osuvremenjen. Nova Uredba, zajedno s planiranim novim sustavom klasifikacijskih oznaka i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja pismena te standardnim projektom elektroničkog uredskog poslovanja činiti će cjelinu novog hrvatskog uredskog poslovanja.
Dosadašnja Uredba, donesena još za vrijeme Socijalističke Republike Hrvatske ostala je stilski i jezično zarobljena u vremenu, a sustav klasifikacijskih oznaka, također iz tog vremena, danas je praktično neprimjenjiv za svrhe za koje je predviđen. Sve to je otežavalo usavršavanje i posebno informatizaciju uredskog poslovanja.
 

U članku se ukratko predstavlja nova Uredba o uredskom poslovanju.

Zakonom o tajnosti podataka, koji je donesen u srpnju 2007., utvrđen je pojam klasificiranih i neklasificiranih podataka, stupnjevi tajnosti, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup klasificiranim i neklasificiranim podatcima, njihova zaštita i nadzor nad provedbom tog Zakona. No, Zakon o tajnosti podataka više ne uređuje poslovnu i profesionalnu tajnu. Izričitom odredbom propisano je da za navedene vrste tajna ostaju na snazi odredbe već uvelike zastarjelog Zakona o zaštiti tajnosti podataka iz 1996. Takvo je rješenje kod dijela pravnih subjekata koji imaju potrebu zaštititi svoje poslovne podatke dovelo do zabune, a mnogi još uvijek nisu na primjeren način zaštitili danas često najvažniju imovinu subjekta – podatke.

1.Uvod
2.Primjena odredaba Zakona o zaštiti tajnosti podataka
3.Primjena općih odredaba Zakona o zaštiti tajnosti podataka
4.Kazneno djelo izdavanja i neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne
5.Poslovna tajna – pitanje interne regulacije
6.Ugovor o povjerljivosti
7.Što učiniti?