E-mail:
goran@vojkovic.info

U periodici, jedno od najvećih priznanja je biti nositelj teme broja. To znači u velikom dijelu utjecati na izgled i sadržaj određenog broja časopisa i dati ključne članke glavne teme kojom se taj časopis bavi. Stoga teme broja zaslužuju posebnu stranicu.

Disaster Recovery

Mreža, svibanj 2008.

Disaster recovery, hrvatski oporavak od ispada iznimno je zanimljivo područje koje me i profesionalno zanima. Bilo mi je iznimno zanimljivo napisati seriju članaka na ovu temu... Školski rečeno, Disaster Recovery Planning, planiranje oporavka od ispada je skup aktivnosti čiji je cilj oporavak od ispada, nezgode ili nesreće. Uključuje planiranje koraka za izbjegavanje rizika, umanjivanje njegovih posljedica ili prijenos rizika (najčešće na osiguravatelja). Planiranje oporavka od ispada se može primijeniti na sve aspekte poslovanja (posebno ukoliko je u pitanju neka proizvodna aktivnost), no danas se u pravilu pod ovim pojmom smatraju aktivnosti vezane uz IT u širem smislu: dakle informacije i komunikacije neke firme ili ustanove. Opseg: ukupno 17 stranica (s drugim autorima). Mrežu s temom broja je moguće nabaviti od izdavača.

Članci su:

Da posao ne pati...

Disaster Recovery nije nikakva složena tehnologija ili metodologija niti je u biti nešto novo. Svi koristimo neke oblike Disaster Recoverya u svakodnevnom životu. Naime, imamo baterijsku lampu za slučaj nestanka struje, u automobilu nosimo komplet kablova za spajanje akumulatora na drugo vozilo, snimamo više kopija važnih dokumenata, držimo u pričuvi notebook s karticom za bežični Internet ili barem imamo podešeno da ga se može spojiti putem mobitela i GPRS-a te poslati važan mail…
Disaster Recovery takve i slične postupke prenosi u današnje složeno poslovno okruženje, postavlja ih na sustavan i cjelovit način te traži da se problemu posvetimo ozbiljno, uz odgovarajuće procjene i pripreme. Ljudi u stvarima vezanim za rizike znaju griješiti. Najjednostavniji primjer je činjenica da se mnogi ljudi više boje vožnje avionom, nego li automobilom, a avion je nekoliko redova veličine sigurniji. Ljudi znaju biti i parcijalni, promatrajući rizike samo sa svog stručnog gledišta. Vrhunski inženjeri će se kvalitetno posvetiti svom poslu i odlično osigurati servere sustavom UPS-a, no lako će zaboraviti da kroz isti podrum prolazi već stara vodovodna cijev.

Djelovanje suvremenih poslovnih subjekata i drugih organizacija usko je vezano uz informatiku i komunikacije. Svaki zastoji tih sustava je postao iznimno opasan po ukupno poslovanje. Kako su kvarovi, prekidi, nesreće i ostali neželjeni događaji stvarnost koja se ne može izbjeći, razvilo se i novo tehnološko područje: Disaster Recovery, koje se sustavno bavi problemom brzog i učinkovitog oporavka informatičkog i komunikacijskog dijela poslovnog sustava.

S riječi na djela

Većina pravila za izradu plana opravka od ispada nisu neka posebna filozofija koju prosječan informatički profesionalac već ne zna. No, zanimljivo je da se u praksi sva ta logična i jasna pravila često ne primjenjuju – uzrokujući veoma skupe posljedice.

Izrada Plana oporavka od ispada traži dosta vremena te strogo poštivanje procedura i preporuka koje navodi literatura. Pri tome ne treba zaboraviti da život uvijek ide ispred norme, i koliko se god trudili, stvarnost će naći neku kombinaciju koju nismo planirali. Stoga, plan mora biti precizan i sveobuhvatan: treba obuhvatiti ono što znamo, ali i pripremiti nas na situacije koje će biti sasvim nove.

Intervju - Biljana Cerin

Uz temu broja prakticiram i intervju s osobom koja je stručnjak iz obrađivanog područja. Moja sugovornica je bila Biljana Cerin, dipl.ing., jedna od četiri međunarodno certificirana stručnjaka za upravljanje kontinuitetom poslovanja u Hrvatskoj. Zaposlena je u kompaniji S&T gdje vodi najkompleksnije projekte informacijske sigurnosti i kontinuiteta poslovanja te se smatra jednim od najiskusnijih i najcertificiranijih eksperata u ovom području. Biljana Cerin je i certificirani revizor informacijskih sustava, menadžer informacijske sigurnosti, projekt menadžer te ISO 27001 revizor.

Ovaj prikaz svakako ne bi bio potpun da se ne prisjetim genijalne ilustracije teme broja, autora Branimira Kolareka... Sve je tu: Poslovni centar, atomska (sic!) eksplozija, poplava i poslovnjak koji uredno sve to prebrodi u - brodici s vanbrodskim motorom! Genijalno!

Za one više štreberski nastrojene prilažem i dva grafikona koji su išli uz temu broja:

Napomena: članak o uspostavi centra za izvanredna djelovanja ("ratna soba") nije stao u predviđeni broj stranica za temu broja, pa je objavljen dva mjeseca kasnije, u Mreži iz srpnja 2008.

Elektronički potpis

Mreža, listopad 2008.

Prošlo je punih šest godina otkada je Hrvatski sabor donio Zakon o elektroničkim potpisu. U današnje doba šest godina je puno vremena u pravu, a kamoli u tehnologiji. No, elektronički potpis, u smislu naprednog elektroničkog potpisa kao potpune zamjene za običan potpis na papiru, nije se mnogo pomaknuo od simpatičnog, no uglavnom teorijskog modela s pokojom promidžbenom demonstracijom uporabe Opseg: ukupno 14 stranica (s drugim autorima). Mrežu s temom broja je moguće nabaviti od izdavača.

Članci su:

Elektronički potpis

Elektronički potpis u Hrvatskoj svakako predstavlja društvenu i tehnološku zanimljivost - u pitanju je područje koje je država regulirala relativno brzo i cjelovito. Zakon o elektroničkom potpisu je donesen u siječnju 2002. godine, a s njim povezan propis – Zakon o elektroničkoj ispravi - Hrvatski sabor je donio krajem 2005. godine. Treba napomenuti da je Zakon o elektroničkom potpisu dopunjen u srpnju ove godine, kako bi bio potpuno usklađen s Direktivom 1999/93/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 13. prosinca 1999. o sustavu za elektroničke potpise.
 

Navedena Direktiva ima širok pravni i tehnički utjecaj na sve subjekte sustava elektroničkog poslovanja, odnosno korisnike elektroničkog potpisa. Obzirom da je Zakon o elektroničkom potpisu u prvotnom tekstu bio samo djelomično usklađen s odredbama europskog zakonodavstva, bilo je nužno dovršiti usklađivanje, što je sada i napravljeno.

No, unatoč relativnoj brzini zakonodavca i propisima koje uz neke manje dvojbe možemo smatrati dobrima, nismo prestali koristiti ugovore na papiru, a niti druge papirne dokumente. Oko toga se ne može ni kriviti državu; ona je mogla biti brža oko uvođenja elektroničkog poslovanja u svoje servise, no elektronički potpis i ispravu u znatnijem opsegu nije prihvatila ni privreda.

Elektronička isprava

Zakon o elektroničkoj ispravi je kvalitativna nadogradnja sustava elektroničkog poslovanja koji je započet Zakonom o elektroničkom potpisu, propisom koji je omogućio da se svaka osoba na Internetu može pravno valjano identificirati. Uporabom elektroničkog potpisa možemo nešto potpisati putem Interneta, tj. iskazati svoju volju. Međutim, sam elektronički potpis ne omogućava spajanje određenog dokumenta s potpisom. Upravo tu uskače elektronička isprava. Njena svrha je, najjednostavnije rečeno, kreiranje pravno valjanog iskaza volje danog u elektroničkom obliku, a koji ima neki sadržaj i nedvojbeno potiče od određene osobe.

Intervju - Hrvoje Buntak

S obzirom da je FINA već godinama jedini davatelj usluga izdavanja kvalificiranih certifikata u Republici Hrvatskoj, odabir sugovornika koji o toj temi može govoriti sa stajališta prakse nije bio težak. Razgovarao sam s gospodinom Hrvojem Buntakom, direktor FINA-inog Sektora korisničkih servisa.