Olimp

U časopisu Hrvatskog olimpijskog odbora - Olimp pišem o športu i društvu

Olimp online

Časopis Olimp se dijeli športskim udrugama i zajednicama te je dostupan online u PDF formatu i na ISSUU platformi. Preporučam za čitanje, ne samo moje kolumne, već cijelog Olimpa!

Ovdje su navedeni PDF-linkovi, a ISSUU časopisi su dostupni na http://issuu.com/hrvatskiolimpijskiodbor

 

Ma kakva vojska, mladima treba više športa!

Broj 55, lipanj 2015.

Bavljenje športom kod mladih gradi upravo one vrijednosti koje mladima trebaju da se razviju u zdrave, duhovno i tjelesno zrele pojedince, sutra vrijedne članove svoje zajednice koji će razvijati i sebe i svoju obitelj i cijelu državu. Zato ako mislite da su mladi lijeni, nezainteresirani ili bez radnih navika – športa, športa im dajte!

pdf

Nacionalna reprezentacija kao roba na tržištu

Broj 54, ožujak 2015.

Što ako neka zemlja doslovno kupi cijelu ili gotovo cijelu reprezentaciju? Upravo kao što je učinio Katar na nedavno završenom rukometnom svjetskom prvenstvu…

pdf

Gdje su granice utjecaja na okoliš?

Broj 53, prosinac 2014.

Pitanje etičnosti, danas, kada tehnologija može gotovo sve, pitanje je koje će se sve više pojavljivati i u športu. I to uopće nije loše. Naš odnos prema tehnologiji i njenoj uporabi, od parnog stroja preko atomskog reaktora do računala, dijelom i jest pitanje etič- nosti. To što se ovo pitanje aktualizira u športu, govori nam samo da je šport puno više od same fizičke aktivnosti, od nadmetanja, od praćenja športaša…

pdf

 

 

 

Šport, novac i politika

Broj 52, rujan 2014.

Biti organizator velikog športskog događaja znači pokazati sebe kao uspješnog i dobrog organizatora. Mnogi, u biti neuspješni, politički režimi, pa i diktatori, nastojat će u budućnosti biti organizatori velikih događanja. Nudit će dobre stadione, udobne hotele i gomilu novca spremnog da im podigne poljuljani globalni image.

pdf

 

 

Navijačko nasilje – uzrok ili posljedica

Broj 51, lipanj 2014.

Je li nam potrebna regulacija tipa Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima? Jest, u smislu operativne sigurnosti, da ne dođe do nereda ili posljedica nereda na samom stadionu (naguravanje, bacanje predmeta i posebno baklji, bježanje posjetitelja kao posljedica nereda). Stadion ili dvorana su potencijalno opasna mjesta, puno ljudi na malom prostoru i tu je potrebna primjerena regulacija. No, ako netko radi nered, razbija, fizički se ide obračunavati, baca predmete – postoji li zaista razlika radio to na športskom natjecanju ili za vrijeme rock-koncerta na tom istom stadionu? Hoće li ovaj drugi spomenuti biti rocknasilnik ili će opet biti neka priča o „navijačima“?

pdf

 

 Olimpijski demonstracijski športovi

Broj 50, ožujak 2014.

Demonstracijski šport je onaj koji se igra u cilju njegove promidžbe, najčešće u sklopu olimpijskih igara, a službeno je uveden 1912. godine. No, nakon Atlante 1996. MOO je demonstracijske športove ukinuo…

pdf

 

 

 

 

 

E-šport

Broj 49, prosinac 2013.

Posljednjih se godina sve ozbiljnije pojavljuje i pojam e-športa (eSport), dakle razrađene, a često i profesionalne aktivnosti igranja računalnih igara. Je li to uopće šport ili će možda jednog dana to postati?

pdf

Šport i Europska unija

Broj 48, rujan 2013.

T emu za kolumnu u ovom broju nije bilo teško naći – Hrvatska je (napokon!) nakon toliko godina čekanja, pregovora i prilagodbe punopravna članica Europske unije

pdf

Financiranje profesionalnog športa

Broj 47, lipanj 2013.

Ulaskom u Europsku uniju, javnim se novcem više neće smjeti financirati profesionalni šport. On će se morati orijentirati na način kako se to u razvijenom svijetu radi – primarno od strane jakih privatnih kompanija, u vidu sponzorstava. To što ih u Hrvatskoj baš i nemamo, naš je interni problem…

pdf

 

 

 

 

Koliko smo se promijenili?

Broj 46, ožujak 2013.

Jedno od velikih civilizacijskih pitanja svakako jest koliko smo se kao civilizacija promijenili i koliko se društveno mijenjamo (kada je već onu drugu, tehnološku promjenu nemoguće zanemariti). Pitanje je to koje filozofi postavljaju valjda još od prije antike, a postavit će ga barem ponekad i većina nas, posebno kada nam netko od rodbine, onih već u osmom desetljeću života, počne priču kako je nekada bilo. A na tu temu svoje mogu reći i kroničari športa – naime, zapisi suvremenih olimpijskih igara govore kako se od 1896. do danas na olimpijskim borilištima izmijenilo dosta športova koje danas teško da bi prihvatili, bilo iz društvenih, bilo iz nekih drugih razloga. No, u neko drugo doba smatrani su sasvim prihvatljivim.

pdf

Športaši – promotori Hrvatske

Broj 45, prosinac 2012.

Mi nekih globalnih filmskih ili književnih zvijezda nemamo. Ne zato što smo loši, već zato što govorimo malim i na velike svjetske jezike teško prevodivim jezikom. Praktično su športaši naši jedini globalno prepoznatljivi pojedinci, a kada spominjemo turizam – njega ćemo definitivno više morati vezati uz šport.

pdf

Ima li smisla Zakon o sportskoj inspekciji?

Broj 44, rujan 2012.

Inspekcija se, recimo,neće baviti pitanjima kako športski klubovi, formalno udruge građana, posluju s milijunima makar su u blokadi. Nadajmo se da će se barem baviti pitanjima tipa je li lokalni športski klub namjenski troši sredstva koja je dobio za obuku mladih…

pdf

 

 

 

Budućnost športskih objekata

Broj 43, lipanj 2012.

Kao i mnogo toga drugoga u današnjem svijetu, čini se da se
dijelom radi ekonomske krize, a dijelom radi povećanja svijesti o
održivosti gradnje i dugoročnim troškovima održavanja objekta, neke stvari mijenjaju… Koja je budućnost stadiona i dvorana?

pdf

 

Inženjeri u športu

Broj 42, ožujak 2012.

U mnogim športovima, iako obično na više diskretan
način i manje medijski eksponirano, iza športaša stoje
inženjeri: oni koji projektiraju bob, koji usavršavaju
vesla, koji razvijaju nove oblike skija ili traže nove
tehnologije za izradu bicikla.

pdf

 

Pozdravimo nove zastave!

Broj 41, prosinac 2011.

Kad se na OI u Londonu na svečanom otvaranju pojave športaši nove države Južnog Sudana, zaplješćimo im iz srca i prisjetimo se iz vlastitog iskustva kako je to kada se u teškim vremenima rađanja države, dođe u bajku olimpijske svečanosti.

pdf

 

 

Djeca fizički sve slabija

Broj 40, rujan 2011.

Mladi se manje kreću. To je jednostavno činjenica. Moguće povećanje satnice tjelesne kulture neće promijeniti puno. Što onda napraviti? Jednostavno, učiniti fizičke aktivnosti privlačnijim mladima!

pdf

 

 

“Odmorko” mora dalje od Zagreba

Broj 39, lipanj 2011.

Školski športski savez grada Zagreba već se više od pola stoljeća brine da športske aktivnosti približi mladima. Program “Odmorko”, uvelike je postao zaštitni znak Saveza, krajnje je vrijeme da se iz Zagreba proširi po cijeloj Hrvatskoj.

pdf

 

Športaši u vojsci

Broj 38, ožujak 2011.

Model koji je Hrvatska primijenila nije ni u kom slučaju novost ili
neobičnost na svjetskoj razini – on je za nas nov, ali se u zapadnim državama već uvelike primjenjuje.

pdf

 

 

Športske stipendije

Broj 37, prosinac 2010.

Klasičan američki sustav velikog broja športskih stipendija teško da bi bio razumljiv i primjenjiv u Hrvatskoj. No, ako sustav financiranja našeg visokog školstva krene prema povezivanju iznosa financiranja i broja upisanih studenata, a sutra, nakon ulaska u Europsku uniju, budu u većem broju dolazili strani studenti – lako je moguće da se poneko sveučilište sjeti stipendiranja kvalitetnih mladih športaša. Svakako bolje
(i pametnije) nego ulagati u klasične promidžbene kampanje.

pdf

 

Stop plivanju i biciklu!

Broj 36, rujan 2010.

U ime uštede, u ime recesije, ukida se obveza da djeca u osnovnoj školi nauče plivati i voziti bicikl! Plivanje, osim što je šport, i što je temelj za cijelu grupu športova kao što je recimo, vaterpolo, vrlo je korisno kao oblik rekreacije, ali je i vještina koja može doslovno spasiti život.

pdf

 

Moć društvenih mreža

Broj 35, lipanj 2010.

Činjenica da se u virtualni klub obožavatelja svog omiljenog nogometaša ili atletičarke upisujemo preko Facebooka, potom na Twitteru čitamo što oni misle o treningu, hrani ili nečem trećem, komentiramo njihov uspjeh ili neuspjeh na blogu te pregledavamo snimku postignutog koša preko cijelog terena na YouTubeu – sve to znači da je šport i dalje s nama, možda i bliži nego ikada…

pdf

 

Gdje je granica?

Broj 34, ožujak 2010.

Članak govori o tragediji na bob stazi Whistler Sliding Center, gdje je gruzijski sanjkaš Nodar Kumaritašvili poginuo na treningu kada je pri brzini od oko 130 km/h udario u zaštitnu ogradu u Whistleru pred sam početak Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru. Na istoj stazi su ozbiljnih problema imali i brojni drugi vrhunski športaši. Vrlo je zanimljiva pojedinost da su za nastup na toj stazi športaši trebali potpisati izjavu kako je koriste „na vlastitu odgovornost“, što znači da se o nedostacima staze već znalo.

pdf

NBA protiv socijalnih mreža

Broj 33, prosinac 2009.

Charlie Villanueva je, ‘tvitajući’ u poluvremenu, ugrozio tuđe interese: svaka sekunda reklame prije i za NBA utakmice plaća se golemim iznosima. Tko bi gledao TV tijekom poluvremena ako bi se proširila praksa da igrači šalju osobne, neposredne poruke, omogućavajući nam da njihove misli čitamo sa samo nekoliko sekundi zakašnjenja?

pdf

 

Nogometni klubovi dobivaju vlasnike

Broj 32, rujan 2009.

Članak govori o tome kako će pretvorba športskih klubova u športska dionička društva (š.d.d.) donijeti i jednu novu kategoriju – vlasnike klubova.

Profesionalni je šport danas, a posebno nogomet, mnogo više od neprofitnog udruživanja određenog broja osoba. Jak prvoligaš mnogo je bliže jakoj firmi, negoli udruzi. Jednostavno, ustroj, poslovanje, financije, odnosi unutar sustava – sasvim su različiti u primjerice Dinamu ili Hajduku negoli u udruzi ribolovaca, športskih penjača ili u šahovskom društvu.

pdf

 

Navijačko je nasilje samo i isključivo nasilje

Broj 31, lipanj 2009.

U članku iznosim svoj stav o navijačkom nasilju. Smatram da je rješavanje problema takvog nasilja postavljeno pogrešno – kreće se od športskog događaja, a ne od uzroka takvom ponašanju.

Navijačko nasilje sa športskim događajem u biti ima veoma malo dodirnih točaka. Ono je navijačko isto toliko koliko je nasilje kada vas na povratku s proslave nove godine netko pretuče zbog pogrešnog naglaska – novogodišnje nasilje.

pdf

 

O globalizaciji bez nostalgije

Broj 30, ožujak 2009.

Povod članku je slučaj našeg plivača Duje Draganje koji je Ateni 2004. osvojio srebrnu medalju u sprintu na 50 metara slobodno, a u Pekingu 2008. – iako je plivao brže nego u Ateni – nije došao ni do finala.

Športski rezultati jesu bolji nego ikada, ali puno toga se u biti izgubilo. Jednostavno, globalizacija traži trenera koji je uspješan, no uredan i discipliniran kotačić u složenoj mašineriji koja stoji iza vrhunskog športaša. Trenera koji nije više samo inovator, već dijelom i činovnik koji primjenjuje tuđa iskustva.

pdf

Nema malih športova

Broj 29, prosinac 2008.

Članak u kojem se protivim podjeli na “male” i “velike” športove…

Hrvatski su olimpijci u Pekingu osvojili pet medalja i pokazali su da se težak rad i trud isplate. Ni za koga od njih ne treba reći da su pobijedili u „malom“ športu, jer niti jedna njihova medalja nije manje sjajna zato što u pitanju nije bio popularan šport. Štoviše, u športu koji nije raširen i popularan teže je dobiti sponzore, osigurati uvjete, naći specijaliziranog trenera, pa čak i nabaviti opremu!

pdf

Kada robot sudi

Broj 28, rujan 2008.

Povod članku je natpis o primjeni sustava Hawk-Eye kao pomoći pri suđenju u profesionalnom tenisu.

Gledati utakmicu gdje sudac nikada ne može pogriješiti, gledati boks meč gdje znamo da će rezultat ovisiti o izračunu računalnog programa, više ne bi bilo to. Moguća greška suca je jednostavno dio atmosfere, dio onog što šport čini napetim i zanimljivim. Uostalom, ni matematičko objektiviziranje ne bi bilo imuno na prijevare – jer one su moguće i u digitalno doba.

pdf

Olimpijska baklja – politička meta

Broj 27, lipanj 2008.

U ovom broju pišem o pokušajima (i uspjehu) prosvjednika da ugase olimpijski plamen.

Neka se Međunarodni olimpijski odbor bavi svojim poslom, a ne strahom što će biti kada se opet bude trčalo s olimpijskom bakljom. Jednostavno, olimpijski plamen je iz antike došao u reality show globalizma i pri tome pridobio pažnju svijeta. Što samo znači da je i dalje aktualan. A to je dobro.

pdf

 

Športaši – posljednji heroji

Broj 26, ožujak 2008.

Povod kolumni je novinski članak o ograničenoj seriji tenisica Air Jordan.

Nema danas osobe koja može izazvati više grupnih emocija nego športaš čiji nastup prenosi televizija. Znamo da je iza njega cijela mašinerija, no u trenutku kada nastupa, kada je na snijegu, travi ili parketu – on je za nas osoba prepuštena sama sebi, netko tko je izvan svakodnevne rutine, izvan sustava, netko tko pobjeđuje, a volimo ga i kada nije prvi. Športaš je zapravo zadnji heroj preostao u globalizmu. A u svijetu kojim vlada novac put od herojstva do sponzorskog ugovora nije dalek.

pdf

 

Dvojna karijera mora pratiti športsku od početka

Broj 25, prosinac 2007.

Nastavak članka iz broja 23. Govori se o dvojnoj karijeri tijekom osnovne i srednje škole te fakulteta.

Svi mi volimo gledati i pamtiti uspješne: olimpijske pobjednike, nogometne reprezentativce, športaše koji su športsku karijeru zamijenili onom profesionalnog trenera i time se materijalno osigurali za život – no ne smijemo zaboraviti da su pobjednici u biti manjina.

pdf

Doping kao svjetski problem

Broj 24, rujan 2007.

Hrvatski je sabor 6. srpnja 2007. donio Zakon o potvrđivanju Međunarodne konvencije protiv dopinga u športu, usvojene u Parizu 19. listopada 2005. Navedena je konvencija stupila na snagu 1. veljače 2007. godine, nakon što ju je ratificiralo 30 zemalja.

Pravno je veoma dobro da se borba protiv dopinga diže na najvišu međunarodnu razinu i da Konvenciju protiv dopinga donosi UNESCO, jer se ustrojava svjetski zaokružen sustav. No, društveno, to znači da je doping kao pojava postao ozbiljan svjetski problem!

pdf

Dvojna karijera

Broj 23, lipanj 2007.

Po meni jedna od najvažnijih tema vezanih uz šport – pitanje školovanja i osposobljavanja športaša za profesionalnu karijeru nakon športske. U članku razvijam tezu kako dvojna karijera počinje zajedno sa športskom karijerom, a ne tek kada je športska karijera pri kraju.

Sve se više govori o potrebi balansiranja između vrhunske športske karijere, obrazovanja športaša i njegove poslovne karijere. No dvojna karijera ne počinje u 30. godini života športaša nego onoga dana kada se dijete športom počne baviti više od rekreativnog.

pdf

Nakon športa, stranputica?!

Broj 22, ožujak 2007.

Članak se bavi iznimno zanimljivim istraživanjem mr. sc. Sanja Ćurković  o tome   koliko bavljenje športom mladima odvraća pozornost od droge. Rezultati istraživanja su bili poražavajući: Od 100 ispitanih ovisnika o heroinu u dobi između 18 i 25 godina koji su se u bolnici ambulantno liječili, čak 71 se, između 10. i 17. godine, intenzivno bavilo športom.

Mnogo je tu pitanja, a premalo odgovora. Problem je prevelik i preozbiljan da bismo ga ostavili na jednom istraživanju i nekoliko novinskih članaka. Nadležno ministarstvo, Hrvatski olimpijski odbor i druga javna tijela moraju proučiti istraživanje magistrice Ćurković, potom inicirati dodatna istraživanja (naravno, i naći novac za njih!) te ovaj problem početi više proučavati i žurno rješavati.

pdf

Školsko-sportske dvorane
Ivanić-Grad kao primjer

Broj 21, prosinac 2006.

Tema ovog članka je nova školsko-športska dvorana u Ivanić-Gradu.

Prema informacijama dobivenim od gradskih vlasti, školsko-športska dvorana u Ivanić-Gradu pokazala se kvalitetnim i dobro pogođenim rješenjem. Možda je vrijeme da se razmisli o tome da se u strateškim dokumentima razvoja hrvatskog športa više naglasi problem nedostatka školskih dvorana i predlože ovakva rješenja. Naime, porazno je da u Hrvatskoj samo 30 posto škola ima svoju dvoranu. Preciznih podataka o dvoranama za rekreativce nema, no situacija ni tu nije sjajna. Rješenje poput ivanićgradskog jedan je od načina na koji se problem nedostatka dvorana može rješavati.

pdf

 

Život poslije karijere

Broj 20, rujan 2006.

Ovim člankom sam započeo seriju tekstova o potrebi dvojne karijere športaša.

Kad se prestane baviti profesionalnim športom, prosječna osoba ima još punih 30 godina rada do mirovine! Uz malo planiranja, nešto zakonskih prilagodbi i dosta volje, profesionalne je športaše moguće pripremiti na razdoblje nakon karijere, u njihovu i korist cijele zajednice.

pdf

 

Napokon nacionalni program

Broj 19, lipanj 2006.

Ovim člankom sam započeo seriju tekstova o potrebi dvojne karijere športaša.

Kad se prestane baviti profesionalnim športom, prosječna osoba ima još punih 30 godina rada do mirovine! Uz malo planiranja, nešto zakonskih prilagodbi i dosta volje, profesionalne je športaše moguće pripremiti na razdoblje nakon karijere, u njihovu i korist cijele zajednice.

pdf

Uvođenje pravnog reda u športsku djelatnost

Broj 18, ožujak 2006.

U članku se govori o športskim dioničkim društvima, koji su u doba pisanja članka bili najavljeni kroz, u međuvremenu donesen, Prijedlog Zakona o športu.

Prijedlogom zakona određuje se da se pod športskim klubom smatraju i športska udruga za natjecanje koja ima status udruge i športsko dioničko društvo koje ima status trgovačkog društva, a koji se primarno osnivaju radi obavljanja športske djelatnosti sudjelovanja u športskim natjecanjima. Time je – slično kao i u nekim državama Europske unije – uvedena dvojnost: u natjecanju će moći sudjelovati športski klub koji ima status udruge kao i športski klub koji ima status trgovačkog društva (športsko dioničko društvo, skraćeno š.d.d.).

pdf

Šport i televizija
Što je šport, a što biznis

Broj 17, prosinac 2005.

Članak govori o utjecaju televizije na šport.

Šport možemo podijeliti u dvije faze: prije i nakon dolaska televizije. Prije televizije šport je bio uglavnom šport. Nakon televizije šport je dobrim dijelom postao biznis.

pdf